Kalkulator Otpremnine 2026 – Izračun zakonske otpremnine
Besplatan izračun zakonske otpremnine na temelju godina staža i prosječne bruto plaće. Otpremnina = prosječna bruto plaća × 1/3 × godine staža Prosječna plaća ima se iz zadnja 3 mjeseca prije prestanka radnog odnosa.
💼 Unesi podatke
Detaljan izračun
📖 Sve što trebaš znati o otpremnini 2026.
Što je otpremnina i tko ima pravo na nju?
Otpremnina je novčana naknada koju poslodavac isplaćuje radniku kod prestanka radnog odnosa, propisana Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22). Svrha otpremnine nije nagrada nego zakonski instrument socijalne zaštite — olakšava radniku financijski prijelaz u novi posao ili u mirovinu. Pravo na zakonsku otpremninu radnik ostvaruje kumulativno ispunjavanjem dva uvjeta: minimalno 2 godine neprekidnog rada kod istog poslodavca i kvalificirajući razlog prestanka radnog odnosa (poslovno uvjetovani otkaz, osobno uvjetovani otkaz, ili odlazak u mirovinu).
Formula izračuna zakonske otpremnine
Zakonski minimum otpremnine računa se po formuli: 1/3 prosječne mjesečne bruto plaće × broj navršenih godina staža kod istog poslodavca. Prosječna plaća uzima se iz posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, uključujući sve redovne primitke — osnovnu plaću, dodatke, prekovremeni rad, regres i božićnicu ako su dio redovne mjesečne isplate. Kalkulator iznad automatski primjenjuje ovu formulu i odmah pokazuje i bruto i procijenjeni neto iznos.
Koji razlozi prestanka daju pravo na otpremninu?
- Poslovno uvjetovani otkaz — gospodarski, tehnički ili organizacijski razlozi na strani poslodavca (ukidanje radnog mjesta, smanjenje broja zaposlenika, restrukturiranje).
- Osobno uvjetovani otkaz — razlozi vezani uz radnika koji nisu skrivljeno ponašanje (trajna nesposobnost za obavljanje posla, gubitak potrebne licence ili dozvole).
- Odlazak u mirovinu — starosna ili prijevremena mirovina, uz dokaz o ostvarenju prava (rješenje HZMO-a).
- Ozljeda na radu ili profesionalna bolest — poseban režim s vlastitim, povoljnijim neoporezivim limitom.
Otpremnina ne pripada kod izvanrednog otkaza zbog teške povrede radne obveze (krađa, fizički napad, samovoljno napuštanje posla), kod otkaza koji daje sam radnik, niti kod isteka ugovora na određeno vrijeme (s iznimkama opisanim niže).
Neoporezivi iznosi otpremnine za 2026.
Otpremnina je djelomično neoporeziva — do propisanog iznosa ne plaća se porez na dohodak, a iznad njega primjenjuje se standardna porezna stopa prema gradu prebivališta radnika. Doprinosi (MIO, zdravstveno) se na otpremninu ne plaćaju ako je iznos unutar neoporezivog limita.
| Razlog otpremnine | Neoporezivi iznos | Model |
|---|---|---|
| Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz | 960 € | po godini staža |
| Odlazak u mirovinu | 1.500 € | fiksno, bez obzira na staž |
| Ozljeda na radu / profesionalna bolest | 1.200 € | po godini staža |
| Stečaj poslodavca (isplata iz FZP-a) | neoporezivo | u cijelosti |
Zbog mehanizma “po godini staža”, radnici s dužim stažom vrlo često ulaze potpuno u neoporezivu zonu — npr. 10 godina staža kod redovnog otkaza znači neoporezivih 9.600 €, što kod prosječnih plaća gotovo uvijek pokriva cijelu zakonsku otpremninu.
Primjeri izračuna
5 godina, plaća 1.500 € (otkaz)
15 godina, plaća 2.500 € (otkaz)
25 godina, plaća 2.000 € (otkaz, presijeca max)
3 godine, plaća 1.800 € (mirovina)
Otpremnina za odlazak u mirovinu — posebnosti
Kod odlaska u starosnu ili prijevremenu mirovinu otpremnina se računa po istoj formuli, ali postoje važne razlike u odnosu na otpremninu kod otkaza. Neoporezivi iznos je fiksnih 1.500 €, bez obzira na broj godina staža — za razliku od modela “po godini staža” koji vrijedi za redovni otkaz i ozljedu na radu. Prije isplate, radnik mora poslodavcu predati rješenje HZMO-a o ostvarenju prava na mirovinu — bez tog dokumenta otpremnina za mirovinu se ne može isplatiti. Javni sektor (državna i lokalna uprava, obrazovanje, zdravstvo) često kroz kolektivne ugovore predviđa dodatne stimulacije za umirovljenje, od dodatnih plaća do raznih bonusa — vrijedi provjeriti kolektivni ugovor svoje grane.
Sporazumni raskid radnog odnosa
Kod sporazumnog raskida otpremnina ne pripada automatski — strane je moraju izričito ugovoriti. U praksi, poslodavci često ponude otpremninu kao motiv za sporazumni raskid umjesto formalnog poslovno uvjetovanog otkaza, jer taj postupak za njih nosi manje pravnih komplikacija (nije potrebno provoditi propisani postupak savjetovanja s radničkim vijećem, npr.). Ako pristaješ na sporazumni raskid, vrijedi pregovarati barem o ekvivalentu zakonske otpremnine koju bi inače ostvario kod poslovno uvjetovanog otkaza — često je poslodavcu jeftinije i jednostavnije platiti tu otpremninu nego provesti formalni postupak otkaza.
Ugovor o radu na određeno vrijeme
Istek ugovora na određeno vrijeme nije otkaz — radni odnos prirodno prestaje, pa otpremnina u pravilu ne pripada. Postoje dvije važne iznimke. Prva: ako je radnik kod istog poslodavca radio na više uzastopnih ugovora na određeno dulje od 3 godine, pravna fikcija pretvara radni odnos u onaj na neodređeno vrijeme — u tom slučaju otpremnina može pripadati. Druga: ako poslodavac prekine ugovor na određeno prije isteka roka iz kvalificirajućeg razloga (npr. poslovno uvjetovanog), otpremnina pripada za dotad navršeni staž.
Stečaj poslodavca i Fond za zaštitu radničkih prava
U slučaju stečaja poslodavca, otpremnine se naplaćuju iz stečajne mase kao prioritetna potraživanja. Ako stečajna masa nije dovoljna, postoji Fond za zaštitu radničkih prava (FZP) pod upravljanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji isplaćuje radnicima dospjele plaće, naknade i otpremnine za posljednja 3 mjeseca prije stečaja, do propisanog maksimuma po radniku. Postupak se pokreće prijavom kod HZZ-a uz dokaze o radnom odnosu i neisplaćenim potraživanjima. Otpremnine isplaćene iz FZP-a su u cijelosti neoporezive.
Rok isplate otpremnine
Poslodavac je dužan isplatiti otpremninu najkasnije na dan prestanka radnog odnosa — zadnji radni dan kod otkaza, odnosno dan prelaska u mirovinu. Isplata se ne smije uvjetovati vraćanjem opreme, primopredajom poslova ili drugim administrativnim koracima — to su odvojeni postupci koji ne smiju odgoditi zakonski rok. Ako poslodavac ne isplati na taj dan, počinje teći zatezna kamata.
Što ako poslodavac ne isplati otpremninu?
Otpremnina je zakonska obveza, pa se njena neisplata tretira kao kršenje obveza iz radnog odnosa. Praktičan slijed koraka: prvo pisana opomena poslodavcu s rokom isplate (npr. 8–15 dana), uz dokaz o uručenju (preporučena pošta s povratnicom ili osobno protiv potpisa). Ako poslodavac ne reagira, slijedi prijava Državnom inspektoratu (inspekcija rada) — besplatan postupak koji može rezultirati novčanom kaznom poslodavcu. Paralelno ili naknadno moguć je i sudski postupak (tužba za isplatu) kod nadležnog suda; zastara potraživanja iz radnog odnosa je 5 godina od dospjelosti, ali brže djelovanje obično daje bolje rezultate. Sindikati nude besplatno zastupanje svojim članovima, a postoje i besplatne pravne klinike za radnike bez sindikalnog članstva.
❓ Često postavljana pitanja o otpremnini
Odgovori na najčešća pitanja radnika o pravu na otpremninu, izračunu i isplati u 2026.
- 960 € po godini staža za poslovno ili osobno uvjetovani otkaz
- 1.500 € fiksno za odlazak u mirovinu
- 1.200 € po godini staža za ozljedu na radu ili profesionalnu bolest
📚 Izvori i pravna osnova
Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) — Narodne novine · Pravilnik o porezu na dohodak (neoporezivi iznosi 2026.) — Porezna uprava · Zakon o porezu na dohodak (reforma 2025.) — Narodne novine · Fond za zaštitu radničkih prava (FZP) — HZZ.
Iznosi i propisi provjereni: lipanj 2026. Kalkulator prikazuje zakonski minimum — ugovor o radu, pravilnik o radu ili kolektivni ugovor mogu predviđati povoljniju otpremninu. Za pravne savjete o specifičnoj situaciji konzultiraj odvjetnika.
Povezani Članak: Porez Na Najam Stana